produkcija

CRTEŽ POLITIKE, POLITIKA CRTEŽA

Small_matic_

izložba ilustracija iz hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea
BAZA, Adžijina 11, Zagreb

otvorenje: 30.9. 2016. u 20.00

izložbu možete pogledati od 30.9. do 30.10.2016.
od utorka do nedjelje, 14- 20 h

izlažu: Ivana Armanini (HR), Sretan Bor (HR), Petja Dimitrova (AT), Dunja Janković (HR), Dalibor Kazija (HR), KURS (RS), Mirna Kutleša (HR), Vasja Lebarić (SI), Linnch (CG), Ivo Matić (HR), Krešimir Certić Miš (HR), Lucija Mrzljak (HR), Vuk Palibrk (RS), Jan Pavlović (HR), Ivana Pipal (HR), Mirko Rastić (HR), Anja Sušanj (HR), Vedran Štimac (HR)

Izložba Politika crteža, crtež politike donosi selekciju LMD-ove produkcije kroz predstavljanje radova 17 autora/ica koji dolaze iz različitih područja likovnosti – slikarstva, stripa, animacije, street arta, dizajna. Radovi su okupljeni u 11 tematskih cjelina: socijalna država, fašizam, žene i društvo, profesionalni nogomet, geopolitika, naddržavne institucije i pitanje demokracije, portreti, kontrola i nadzor, rad, migracije te tokovi kapitala [...]

KINO NA TREŠNJEVAČKOM PLACU

Small_unnamed

Nakon Drugog svjetskog rata na Trešnjevačkom trgu, tada Trgu Oktobarske revolucije, u ljetno su vrijeme u večernjim satima prikazivani filmski žurnali, a kasnije i drugi filmovi. Masovnim ulaskom TV prijamnika u kućanstva ova se funkcija gubi. Ovaj petak na jednu večer vraćamo kino na plac!

petak 15.7.2016. u 21 sat

program:
Stanarsko pravo lagumaša Safera, dokumentarni film, r. Petar Ljubojev, 1974., 12'
Cathy Come Home, igrani film, r. Ken Loach, 1966., 117'

kustosica: Petra Belc

Pitanje birokratske brige za radnika i (ne)mogućnosti stjecanja stanarskog prava u pojedinim društveno-ekonomskim uređenjima središnje su točke zadnje projekcije filmskog ciklusa Kolumbovo jaje. [...]

IZLOŽBA UMJETNICI ZA KVART

Small_foto

6. - 20.7.2016.
svaki dan od 14 do 21
BAZA, Adžijina 11

sudjeluju: Bojan Gagić, Bojan Mrđenović, Božena Končić Badurina, Marko Gutić Mižimakov, Petra Belc (kustosica filmskog programa)

 

Program Umjetnici za kvart je višegodišnji program vezan za zagrebačku Trešnjevku. U svom prvom izdanju, u periodu od 2016. do 2018. godine, program tematizira stanovanje na Trešnjevci. Radi se o kvartu u kojem možemo pratiti različite procese vezane uz stanovanje: povijesno, riječ je o radničkom naselju, prijeratnim gradnjama slabije kvalitete u kojima je između ostalog izrastao i radnički pokret i dao važan doprinos zagrebačkom antifašističkom pokretu, da bi se nakon 2. svjetskog rata, kao i u drugim dijelovima Zagreba, mogle pratiti težnje ka ostvarenju tzv. socijalističkog grada kroz projekte kolektivnog stanovanja i izgradnju infrastrukture poput kvartovskog kulturnog centra, i danas živog CeKaTe-a. U tranzicijskom pak periodu Trešnjevku snažno obilježava tzv. divlja gradnja, upliv privatnog tržišta u stanogradnju, otkupi dotrajalih stambenih jedinica radi izgradnje i tržišnog plasmana novih zgrada koje parametrima potpuno mijenjaju organizaciju naselja. [...]

edukacija

POLITIČKA ŠKOLA ZA UMJETNIKE (I SVE ZAINTERESIRANE) - POZIV ZA PRIJAVE

Small_zidne-br3_poster3

rok za prijave: 25. rujna 2016.

 

[...] Uzimajući u obzir ovakve okolnosti, kao i vlastita iskustva rada u umjetničkom polju, odlučile smo pokrenuti program političkog obrazovanja za umjetnike, ali i ostale zainteresirane. Namjera je ponuditi osnovne uvide u sistemsku analizu kapitalizma i u socijalističku alternativu, a posebno ulogu i mjesto umjetnosti u njima.

Politička škola za umjetnike (i sve zainteresirane) strukturirana je oko 5 koncepata/tema, u ritmu tjednih sesija (četvrtkom) uz pozvane izlagače, a trajat će 6 tjedana (od 6. listopada do 17. studenog 2016.). Predavači će dati uvod u teme i uz odabrane materijale otvoriti grupnu raspravu. [...]

ŽIVOT UMJETNOSTI BR. 97: UMJETNOST I DRUŠTVENI POKRETI

Small_petja__za_najavu

"Postavljajući si neka osnovna pitanja, kao što su: kako to da društveno angažirana umjetnost cvjeta u doba kad je društveni projekt doživio propast, ili: kako to da umjetničke prakse sve više preuzimaju političku agendu, ili: kakav je odnos između socijalnih praksi i propadanja društvene infrastrukture, uviđamo nužnost inzistiranja na historijskoj specifičnosti suvremenih društveno angažiranih praksi, kao jedinom ispravnom polazištu za njihovu analizu i valorizaciju.

Koncepti pravedne preraspodjele, solidarnosti, jednakosti, zajedničkog dobra itd., koji glasno odzvanjaju umjetničkim svijetom, povezani su prije svega s lijevom političkom opcijom, koja je danas rasuta u čitav niz mikroformacija, dok snažne, nadnacionalne radničke, socijalističke, komunističke partije nema, kao ni progresivnih sindikalnih udruženja. Postojeće su lijeve političke formacije slabe, nevidljive i lokalno ograničene. Ukratko: lijeva opcija je u političkom polju nepostojeća. Što u okolnostima globalne ekonomske krize, krize demokracije i izostanka centraliziranog društvenog pokreta s konzistentnom i jasnom političkom artikulacijom uopće znači angažirani umjetnik-individualac koji operira u elitnom polju kulturne proizvodnje usmjerene na privilegirane, visoko obrazovane članove društva, jedno je od ključnih pitanja Života umjetnosti koji držite u ruci. Kako bismo uopće mogli misliti prevladavanje ovakve ograničene pozicije, potrebno je sagledati je analitički, svjesni da odgovor treba tražiti u suvremenim proizvodnim odnosima, ali i na pozadini historijske perspektive.

Nadamo se da će biti poticaj za raspravu koja se tek mora dogoditi i koja će u govor o (društveno angažiranoj) umjetnosti nanovo uvesti ključnu lekciju koju izvodimo iz povijesti radikalne umjetnosti: nijedna umjetnička gesta – sama po sebi – ne može biti intrinzično radikalna."

 

(iz uvodnika)