Politička škola za umjetnike

POLITIČKA ŠKOLA ZA UMJETNIKE (I SVE ZAINTERESIRANE) 2018.

Large_rsz_skola_plakat

 

Politička škola za umjetnike (i sve zainteresirane) pokrenuta je 2016. godine, i ovo je njezino treće izdanje. Motivacija za uspostavljanjem kontinuiranog obrazovnog programa takvog profila je dvostruka: s jedne strane, radi se o reakciji na suvremene transformacije u polju obrazovanja, i posebno umjetničkog obrazovanja te, s druge, o reakciji na transformacije političkog polja i posljedice tog restrukturiranja na umjetnost.

Umjetnost 20., a onda i 21. stoljeća, obilježena je stalnim napetostima zbog svog odnosa s politikom i političkim organiziranjem. Politiku i političko organiziranje je danas prevladao aktivizam, uslijed šireg procesa 'diskreditiranja' ljevice kroz 20. stoljeće. Pod pritiskom zahtjeva za direktnim akcijama u ropotarnicu prošlosti bačeno je i političko obrazovanje koje je nekoć bilo konstitutivnim dijelom političkog organiziranja odozdo. Ne može se reći da su umjetničke institucije ikad prepoznavale potrebu za političkim i društvenim obrazovanjem umjetnika, ali zato su umjetnici pristup takvom znanju stjecali sudjelovanjem u političkim pokretima koji su držali do obrazovanja svojih članova. Suvremeni aktivizam u umjetnosti, kao i aktivizam općenito, iscrpljuje se u spontanim pobunama, nerijetko i posve individualiziranim istupima, dominantno u okvirima institucije umjetnosti koja se pritom ni ne dovodi u pitanje. Može se zaključiti kako je nakon 20-stoljetnih rasprava prevladalo shvaćanje umjetnosti kao područja slobodnog od društvenih podjela. I to nas ne smije čuditi kad sagledamo politički krajolik, a u obzir uzmemo i razvoj u umjetničkom obrazovanju. Ono se klacka između konzervativnog majstorskog i liberalnog postmodernog pristupa, pri čemu je potonji presudan u akademizaciji umjetničkog diskursa. Odsutnost sistemske edukacije na temelju uvida iz političkih i društvenih znanosti začinjena je najnovijim neokonzervativnim tendencijama, najvidljivijima u srednjoškolskom obrazovanju.


PROGRAM

1. sesija: Kritika kapitalizma (23. - 25. veljače 2018.)
Mira Bogdanović: Nastanak i razvoj kapitalizma
Stipe Ćurković: Klase i klasna teorija
Ivana Perica: O ideologiji (i) umjetnosti
Vesna Vuković: Privatizacija kulture (terensko predavanje)

2. sesija: Povratak socijalističke vizije (23. - 25. ožujka 2018.)
Nikola Vukobratović: Socijalizam i rođenje masovne politike
Andreja Gregorina: Socijalistički i marksistički feminizam
Krešimir Zovak: Socijalistička država i njezine kontradikcije
Ana Kutleša: Umjetnička produkcija u socijalističkoj Jugoslaviji (terensko predavanje)

3. sesija: Politika umjetnosti i kulture (20. - 22. travnja 2018.)
Goran Pavlić: Nastanak institucije umjetnosti
Srđan Kovačević i Tena Gojić: Politički film
Emil Jurcan: Politička forma arhitekture
Ivana Hanaček: Materijalistička perspektiva u povijesti umjetnosti (terensko predavanje)


Program financijski podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.