produkcija

KOD KUĆE U LJUBLJANI - 100 godina ljubljanskih stanova

Small_orig_hranilniska_goran_vadlja_kamenjasevic_02_copy

izložba

kustosi/ce: Martina Malešič, Anja Planišček, Klemen Ploštajner

17.3. - 9.4.

BAZA, B. Adžije 11, Zagreb

Tema stanovanja nastavlja se i u novoj sezoni Umjetnika za kvart. Počinjemo gostovanjem iz Ljubljane i studijom tamošnjih stambenih prilika kroz 20. stoljeće. "U kakvim su stanovima Ljubljančani stanovali zadnjih sto godina? Koliko su veliki bili ti stanovi, kako su prostorno planirani i tehnički opremljeni? Kako su se razvijali lokalni stambeni standardi? Kakva je bila kvaliteta života, a kakve navike gradskih stanovnika? Koliko su stanovi bili dostupni? Izložba prikazuje razvoj stanova i stanovanja od početka 20. stoljeća do danas, organizaciju stambene politike, primarne oblike rješavanja stambenog pitanja i karakteristične stambene zgrade [...]"

PROBLEM UMJETNOSTI KOLEKTIVA – SLUČAJ ZEMLJA

Small_detoni_zabava

izložba

21.12.2016. – 21.2.2017.
BAZA, B. Adžije 11, Zagreb

radno vrijeme:
utorak - petak 16 - 20 h
subota i nedjelja 11 - 18 h
Tijekom zimskih praznika (od 24.12.2016. do 2.1.2017.) izložba je zatvorena.

Izložba Problem umjetnosti kolektiva obrađuje Udruženje umjetnika Zemlja (1929. - 1935.), kao primjer angažiranog djelovanja slikara, kipara i arhitekata i njihovog traženja odgovora na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv. Razumijevanje ove specifične umjetničke prakse nije moguće bez njezinog smještanja u širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugosvlije i međuratnog perioda. Riječ je o razdoblju koje obilježava širenje kapitalizma i opća privredna kriza, zabrana radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića, o razdoblju nadolazećeg fašizma [...]

FRANO PETAR ZOVKO: RETROFITTING

Small_frano_1_tres_njevka

ARHITEKTURA, TEHNOLOGIJA I PROSTORNE POLITIKE U VREMENIMA EKONOMSKE I EKOLOŠKE KRIZE

prezentacija istraživanja: siječanj 2017.

Nakon privatizacije stambenog fonda 90-ih i građevinskog booma prve polovice 2000-ih, koji su obilježili prostorne, društvene i ekonomske tokove postsocijalističkog grada europske periferije, u posljednjih nekoliko godina novi čimbenici počinju modelirati raspravu o gradu, stanovanju i stambenoj arhitekturi. S jedne strane, ekonomska kriza usporila je produkciju novih stambenih kapaciteta i prebacila težište diskursa na racionalnije korištenje postojećih, a smanjenje troškova stanovanja postala je tema od rastuće društvene važnosti. S druge strane, pristupanje Europskoj uniji nameće nove standarde kojima se reguliraju građevinska industrija, energetika, i utjecaj na okoliš. [...]

edukacija

IČO VIDMAR: MOĆ I NEMOĆ MUZIČKOG SINDIKATA U NEW YORKU

Small_screen_shot_2017-03-24_at_9.45.17_pm

Sindikalizam nazavisnih muzičara i kolektivni ugovor Winter Jazz Fest

JAVNO PREDAVANJE U OKVIRU POLITIČKE ŠKOLA ZA UMJETNIKE
četvrtak, 30. 3. 2017. u 20 h
BAZA, B. Adžije 11

Kad razmišljamo o nezavisnim muzičarima, redovito ističemo njihov nezavisni status, modele samoorganizacije i naročito njihovu umjetničku slobodu. Ali što se događa ako o muzičarima razmišljamo kao o radnicima?

Rad nezavisnih muzičara u klupskoj ekonomiji New Yorka ima obilježja fleksibilnog, privremenog rada, nezaštićenog sindikalnim ugovorom u skladu s restriktivnim američkim zakonima o radu. Godine 2012. skupina nezavisnih muzičara “nove muzike” (novoga jazza i improvizirane muzike) udružena s podružnicom američkog muzičkog sindikata AFM (American Federation of Musicians) izvršila je pritisak [...]

TAMARA BJAŽIĆ KLARIN: DRUŠTVENI ANGAŽMAN U ARHITEKURI 1930-IH

Small_2017_zemlja_blok_bjazic_klarin_vizual

predavanje uz izložbu "Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja"

četvrtak, 16.2.2017. u 19 h
BAZA, B. Adžije 11, Zagreb

 

Zagrebačku arhitektonsku scenu početkom 1930-ih obilježavaju ideološki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusa novoga građenja, između inženjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom građenju prepoznaju alat za rješavanje nagomilanih društvenih problema, drugi ga diskreditirajući napore „poštenih ljudi“ i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignorirajući u potpunosti njegove političke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji početkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udruženju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb [...]

POLITIČKA ŠKOLA ZA UMJETNIKE (I SVE ZAINTERESIRANE) - POZIV ZA PRIJAVE

Small_rsz_1plakat

rok za prijave: 13. veljače 2017.

Umjetnost 20. stoljeća obilježena je stalnim napetostima zbog njezinog odnosa s politikom i političkim organiziranjem. Politiku i političko organiziranje je danas prevladao aktivizam, uslijed šireg procesa 'diskreditiranja' ljevice kroz 20. stoljeće. Pod pritiskom zahtjeva za direktnim akcijama u ropotarnicu prošlosti bačeno je i političko obrazovanje koje je nekoć bilo konstitutivnim dijelom političkog organiziranja odozdo. Ne može se reći da su umjetničke institucije ikad prepoznavale potrebu za političkim i društvenim obrazovanjem umjetnika, ali zato su umjetnici pristup takvom znanju stjecali sudjelovanjem u političkim pokretima koji su držali do obrazovanja svojih članova [...]