GOSTOVANJE IZLOŽBE O ZEMLJI U PETRINJI
Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja
22.11.2018. – 15.1.2019.
Galerija Krsto Hegedušić, Matije Gupca 2, Petrinja
otvorenje: 22.11.2018. u 18 sati
U veljači iduće godine obilježavamo devedesetu godišnjicu osnutka Udruženja umjetnika Zemlja, angažiarnog udruženja slikara, kipara i arhitekata. Iako nas gotovo čitavo stoljeće dijeli od njihova kolektivnog djelovanja i traganja za odgovorom na pitanje što je to lijeva umjetnost, umjetnost stvarana kolektivno i namijenjena za kolektiv, pitanja koja su otvorili aktualna su i danas. Pritom nam nije do preslikavanja historijskog primjera na suvremenu situaciju poput recepta, već upravo do historizacije umjetničke prakse zemljaša. Stoga joj prilazimo secirajući širi društveno-politički kontekst Kraljevine Jugoslavije i međuratnog perioda: razdoblje intenzivnog širenja kapitalizma i opće privredne krize, zabrane radničkog organiziranja i progresivnog političkog djelovanja pod diktaturom dinastije Karađorđevića te vrijeme nadolazećeg fašizma. U galerijskom prostoru ono se ‘inscenira’ obiljem arhivskih dokumenta i interpretacijama neuralgičnih točaka tadašnjeg jugoslavenskog društva - seljačkog i nacionalnog pitanja - koja se nedvosmisleno reflektiraju u umjetnosti Zemlje.
Historizacija ‘slučaja Zemlja’ nameće i u dosadašnjim narativima o Zemlji zanemareno pitanje veza članova Udruženja s društvenim pokretima onoga vremena. Poseban naglasak stavljamo na veze zemljaša s Komunističkom partijom Jugoslavije koja u to vrijeme još uvijek djeluje u složenim, ilegalnim uvjetima, znatno opterećena unutarnjim, frakcijskim sukobima, pa umjetnost, kao legalni oblik djelovanja, nerijetko preuzima ulogu političke propagande. Kako su umjetnici razumijevali društvenu funkciju svoje prakse pokazujemo iskazima iz njihovih intervjua, autobiografijama, ali i zapisima policijskih saslušanja. Ti dokumenti otkrivaju kako je heteronomna kritika autonomije umjetnosti u tadašnjem društvu ‘dočekana na nož’, ali i kako je prouzročila sukobe i razilaženja unutar samog udruženja te u širem umjetničkom polju. Stoga izložba oživljava ključna mjesta Sukoba na književnoj ljevici, opirući se simplifikacijama i jednostavnim tumačenjima načina na koji se on reflektira u likovnosti Zemlje.
Problematiziranje umjetnosti kao autonomne djelatnosti najbolje se oslikava u zemljaškom odnosu prema proletarijatu, bilo da je riječ o umjetničkom (i političkom) radu na hrvatskom selu, u samostalnim sindikatima ili pak u predgrađima Zagreba, gdje se trbuhom za kruhom masovno doseljavaju nadničari i bezemljaši. Arhivske dokumente prate umjetnički radovi u cijelom spektru tehnika - od čipke i tempera na staklu do grafika i ulja na platnu - s motivima ucviljenih žena kojima se oduzima stoka, policijske represije nad seoskom sirotinjom i ‘kokošarima’, teške seljačke svakodnevice, kao i bijede radničkih slamova. Nakon više desetljeća publici izlažemo i paradigmatsku sliku Krste Hegedušića s motivom neuspješne pobune ‘zelenog kadra’ koji je, Krležnim riječima, djelovali “uludo” i bez “politički integralnih sila”. Nismo zaobišle ni ‘žensku stranu’ Zemlje: donosimo rijetko izlagani rad u čipki jedine punopravne članice Udruženja Branke Hegedušić, kao i reprezentaciju ženskog rada i eksploatacije - od reproduktivnog do teškog fizičkog rada na zemlji i u industriji. Međusobnu uvjetovanost sela i grada u vrijeme uvođenja kapitalističkih proizvodnih odnosa jasno izlažu plakati Stjepana Planića koje smo preuzeli iz sekcije “Selo” s V. izložbe Zemlje, kao i grafički listovi Marijana Detonija koji ilustriraju život i rad u blatnim u zagrebačkim slamovima.
Zemljaši su tim radovima precizno ocrtavali klasne antagonizme koji su imanentni kapitalističkom društvu. Stoga je problem umjetnosti kolektiva – kako su zemljaši nazivali svoju praksu ističući opreku spram individualne pozicije buržujskog umjetnika koji zastupa klasne interese eksploatatora – danas jednako aktualan.
autorice: [BLOK] - Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
kustosica: Alma Trauber (Galerija Krsto Hegedušić)
suradnik povjesničar: Nikola Vukobratović
dizajn: Nina Bačun i Roberta Bratović - Oaza
Na izložbi su izloženi dokumenti iz arhiva sljedećih institucija: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, Hrvatski muzej naivne umjetnosti (donacija Josip Depolo), Hrvatski državni arhiv, Likovni arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Na izložbi su izloženi radovi iz: Moderne Galerije Zagreb, Galerije moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Kabineta grafike HAZU, Galerije Krsto Hegedušić Petrinja, Muzej naivne umjetnosti "Ilijanum" Šid
Izložbu financijski podupiru: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Sisačko-moslavačka županija, Grad Petrinja
Istraživanje o Udruženju umjetnika Zemlja odvijalo se 2016. godine u sklopu projekta Kartografija otpora koji je organizirala Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s BLOK-om.
