KA SC-U KAO JAVNOM DOBRU

2013. - 2014.

Projekt Ka Studentskom centru kao javnom dobru bavi se tranzicijom ove institucije. Kako bismo ispitali moguće stretegije otpora dominantnom diskursu koji tranziciju iz koncepta društvenog vlasništva u neoliberalni kapitalistički model vidi kao jedinu moguću budućnost i napokon samoj vrlo mogućoj privatizaciji SC-a, nastavili smo istraživanje započeto u okviru UrbanFestivala12. U analizi smo se fokusirali na prijelomne godine, 1991. i 2000., trasirajući kako su tadašnje strukturne i sadržajno-programske promjene dovele do situacije danas. Pritom smo SC promatrali kao cjelinu, pri čemu je kultura jedan od segmenata u većoj strukturi, koju možemo nazvati pogonom; zanimalo nas u kojoj vezi su bile, jesu i mogu biti kulturna proizvodnja i studentski servisi (zapošljavanje, prehrana, smještaj). Smatramo da je upravo takav pogled na SC ono što nedostaje u posljednjih 20 godina i da se jedino kroz takvu prizmu može govoriti o očuvanju SC-a i kulture koju proizvodi kao javnog dobra. Takav pogled nije izostao slučajno, već upravo kao paravan demontiranja SC-a kakav je uspostavljen u socijalizmu, po modelu koji možemo usporediti sa sustavnim i namjernim uništavanjem tvornica.

Projekt se razvijao kroz istraživanje tri teme (1. strukturne promjene, 2. moguće mobilizacijske točke: &TD, galerija SC, MM centar, 3. Kultura promjene vs. intersektorska suradnja) o kojima se raspravljalo na tri sastanka radne grupe koja okuplja zaposlenike SC-a, kustose, umjetnike i studente, uz pozvane stručnjake i nekadašnje aktere. Arhivsko istraživanje, intervjui s nekadašnjim akterima i diskusije poslužili su kao baza za temat dvotjednika za kulturu Zarez (urednice: Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković). Objavljeni prilozi Maria Kikaša, Branimire Lazarin i Domagoja Mihaljevića, Andree Milat i Matije Mrakovčić funkcioniraju kao prvi koraci ili nacrt za dublju sistemsku analizu i utoliko otvaraju nekoliko ključnih smjerova, koji su u svakom govoru o SC-u, bilo da je riječ o njegovoj historizaciji, estetskoj valorizaciji ili analizama “gubitničkog” poslovanja prešućivani. Važno nam je bilo proširiti govor o SC-u izvan ovih uskih i štetnih okvira na pitanje isprepletenosti krize SC-a s procesima komodifikacije studentskog standarda, nanovo otvoriti pitanje uloge studenata koji su nekad bili aktivni sudionik u proizvodnji, pa i organizaciji rada SC-a  da bi danas u tom prostoru postali gotovo isključivo pasivni potrošači, inzistirati na društvenom značaju javnog dobra, skicirati medijsku reprezentaciju SC-a kroz analizu arhivskih materijala , ali i skrenuti pozornost na riječki slučaj studentske kulture i ostvariti mogućnost za “zoom out” s lokalne razine, na širu sliku koju oblikuju povezani procesi prekarizacije rada (kako onog studentskog, tako i u kulturi), komodifikacije kulture kroz prisvajanje studentske kulture kao brenda i privatizacije javnih resursa. Tekstove prate ilustracije dizajnera Daria Devića i Hrvoja Živčića.

Vesna Vuković [BLOK] i Branimira Lazarin razgovarale su s Vlatkom Škaricom, jednim od osnivača SC-a, i Nikšom Gligom, dugogodišnjim voditeljem Muzičkog salona SC-a. Snimke su nastale u suradnji s Kult TV (Kultura promjene SC-a).

razgovor s Nikšom Gligom: https://vimeo.com/118961906

razgovor s Vlatkom Škaricom: https://vimeo.com/118961907

podrška: Zaklada "Kultura nova"

temat: Doviđenja u SC-u!.pdf