PROMOCIJA PRVOG IZDANJA BIBLIOTEKE TENDENCIJA
John Berger: "Umjetnost i vlasništvo danas i drugi eseji"
srijeda 12. 9. 2018. u 19 h
BAZA, Adžijina 11
Pozivamo Vas na promociju prvog prijevoda Bergerovih tekstova na hrvatski jezik. Iznimno nam je drago da upravo ovim izdanjem otvaramo biblioteku Tendencija. Ukoričeni izbor eseja dijelimo besplatno svim zainteresiranima.
O publikaciji govore:
Stipe Ćurković (Centar za radničke studije)
dr. sc. Ljiljana Kolešnik (Institut za povijest umjetnosti)
dr. sc. Ivana Perica (Institut za politologiju Sveučilišta u Beču)
Vesna Vuković (BLOK, ko-urednica i prevoditeljica izdanja)
Isječak iz predgovora:
Može biti da neki autori, suprotno svojim stvarnim osobama, s godinama postaju mlađi. Ovu je figuru John Berger, eksplicitno ili implicitno, provukao kroz većinu svojih tekstova, a vjerujemo da ona danas, nakon njegove smrti i više nego ikad, vrijedi upravo za njega. I to u prvom redu stoga što je ovaj umjetnički kritičar, pripovjedač, romanopisac, esejist, scenarist, dramatičar i prevoditelj od svojih prvih radova 1950-ih pa sve do smrti 2017. bio uporni kritičar kapitalizma i umjetnosti u kapitalističkom društvenom i političkom kontekstu, uvijek se jasno svrstavajući na stranu onih potlačenih. Zarana uvidjevši, zahvaljujući marksističkoj lektiri i opredjeljenju u kojem je ostao ustrajan do kraja, kako kapitalizam kao specifičan historijski poredak, i prije svega kao društveno-vlasnički odnos, proizvodi nepravdu i nejednakost, i kako ti odnosi izgrađuju i sferu umjetnosti i reflektiraju se u njoj, dao si je u zadatak da "pomogne, ma koliko malen taj doprinos bio, da se to društvo uništi." Uvijek u opoziciji prema buržujskoj kulturi i društvu i nikad kolebljiv oko toga da u javnosti zauzme jasnu poziciju oko aktualnih političkih zbivanja, Berger je – posebno u počecima – bio meta osuda i zgražanja. Njegovi su članci u New Statesmanu provocirali bijesna pisma i javna prozivanja; jednom je prilikom British Council čak izdao službenu ispriku Henryju Mooreu, inače Bergerovom bivšem profesoru, jer je ovaj u kritici iznio stav kako njegovi kasniji radovi predstavljaju svojevrsno nazadovanje.
Iz današnje se perspektive to možda ne čini osobitim, ali valja podsjetiti na to da te prve tekstove - izbor iz kojih donosimo i na stranicama ovoga izdanja - Berger piše na vrhuncu hladnoratovskoga sukoba. U vrijeme kad je, naročito u sferi umjetnosti, dominirao konformizam, Berger je otvoreno stao uz socijalističku alternativu kapitalizmu, a vjera u socijalizam kao društvo jednakih prožima svaki njegov redak i nakon sloma socijalističkoga bloka.
(...)
Njegov je opus fascinantno bogat i raznovrstan: obuhvaća deset romana, četiri drame, tri zbirke poezije i 33 knjige nesvodljive u stroge disciplinarne kategorije – razmišljanja o politici, umjetnosti i svakodnevnom životu onih izvlaštenih, a plete se oko dvije temeljne preokupacije: umjetnosti i iskustva potlačenih. Kao dosljedni kritičar svijeta umjetnosti i kapitalističkoga svijeta, vidio je u umjetnosti specifično oružje: način da se dominantna slika svijeta demontira i da se stvori prostor koji otvara uvid u iskustvo potlačenih. Stoga na stranicama njegovih knjiga progovaraju mrtvi revolucionari, bolesni, migranti, radnici, seljaci, Palestinci.
Širina Bergerovog zahvata i vremenski raspon tekstova od gotovo 60 godina učinili su nam ovaj ograničeni izbor teškim. Pokušale smo njime ocrtati konture mogućega političkog angažmana u suženu umjetničkom polju. Dakako, svijet se od pisanja nekih od izabranih tekstova umnogome promijenio, ali mnogi Bergerovi uvidi i danas su neobično valjani, čak i kad se radi o generalizacijama. Ono što svakako fascinira jest njihova konzistentnost, čak i kad su desetljećima udaljeni.
urednice
IMPRESSUM
prevela: Vesna Vuković
odabrale i uredile: Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković
lektura: Iva Klobučar Srbić
dizajn biblioteke Tendencija: Hrvoje Živčić
financijski podupire: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe
Knjiga je objavljena u sklopu programa "Politička škola za umjetnike i sve zainteresirane" 2018. godine.
BLOK je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.
Godišnji program BAZE podržava Zaklada "Kultura nova".
