LIGNA: "Sjećanje bez voznog reda" / radio balet (predstava za participativno slušanje)
LIGNA: "Sjećanje bez voznog reda" / radio balet (predstava za participativno slušanje)
petak, 17. 10. 2025. u 19 sati
ispred Glavnog kolodvora, Zagreb
Okupljamo se pored glavnog ulaza u Glavni kolodvor u 19 sati, a izvedba završava na Zapadnom kolodvoru oko 20:15 sati.
DA BISTE MOGLI SUDJELOVATI, TREBATE IMATI PAMETNI TELEFON I SLUŠALICE TE PREUZETI APLIKACIJU S WEB STRANICE BLOK-A NA DAN IZVEDBE ILI NA LICU MJESTA.
Sudjelovanje je besplatno!
Nakon zapaženih projekata “Radio Mamutica” i “Trojanski kolektiv” iz davne 2006. odnosno 2013., LIGNA ponovno dolazi u Zagreb! Treća suradnja ovog njemačkog audio-izvedbenog tria i BLOK-a ujedno je i prva međunarodna produkcija u okviru programa Živa baština Muzeja susjedstva Trešnjevka. Naši prvi trešnjevački “stranci”, Ole Frahm, Michael Hueners i Torsten Michaelsen, zadržali su se na granici, onoj sjevernoj trešnjevačkoj koja prijanja uz željezničku prugu. Ne zbog “papira”, već zbog važnosti ovog tipa transporta koji je na koncu i simbolička i doslovna veza s njemačkim gradovima.
Više od linije razgraničenja, željeznica je za Trešnjevku motor transformacije nekoć ruralnog kraja u industrijsku zonu grada. Njezin je razvoj kroz 19. i 20. stoljeće neodvojiv od povijesti industrijske proizvodnje i rada koji je pogoni, kako na Trešnjevci tako i globalno. Vlakovima se vozila roba, ali su se vozili i radnici i radnice migrirajući u različitim vremenskim i prostornim rasponima.
Željeznica može biti i motor napretka koji teži općoj dobrobiti i izgradnji ekonomske jednakosti, ultimativni simbol solidarnosti i kolektivnog napora, kao što to pokazuju neki aspekti povijesti željeznice u socijalističkoj Jugoslaviji. Ipak, i te su pruge, koje smo gradili i koje su nas gradile, odvozile ljude na rad preko granice.
Današnje radničke migracije ne ovise više o vlakovima bez voznog reda, a Hrvatska je od nedavno postala i zemlja imigracije, a ne samo emigracije. Određenost specifičnostima suvremenog konteksta ne znači da životi suvremenih stranih radnika također ne reflektiraju i nešto od povijesnih iskustava. Ona je, znamo, obilježena različitim stupnjevima eksploatacije i nerijetko nosi gorke biljege.
LIGNA ove teme prelama kroz jedan konkretan tragičan događaj: veliku željezničku nesreću koja je 30. kolovoza 1974. zadesila vlak na liniji Atena - Dortmund. Netom prije ulaska u stanicu zagrebačkog Glavnog kolodvora, vjerojatno zbog premora strojovođa koji nisu pravovremeno kočili, vlak je izletio iz tračnica pri čemu je poginulo više od 150 osoba, a deseci su ozlijeđeni. Bili su to strani radnici s Balkana pri povratku na arbajt. Na zagrebačkom Mirogoju u zajedničkoj je grobnici sahranjen dio stradalih koji se nisu mogli identificirati. Spomenik Vojina Bakića na toj lokaciji, čija reflektirajuća površina je danas zamućena, a forma podbočena dvama improviziranim klinovima, simbolizira krhkost sjećanja na ovaj događaj. Radio-balet “Sjećanje bez voznog reda”, audio-rad koji se sluša i izvodi u javnom prostoru, svojevrsni je izvedbeni, nevidljivi spomenik u blizini samog mjesta nesreće. Vraća glasove osoba koje se sjećaju nesreće i s njom su na neki način povezani te suptilno ocrtava što sve željeznica može značiti, u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
LIGNA je umjetnički kolektiv osnovan 1997. koji čine medijski i izvedbeni umjetnici Ole Frahm, Michael Hueners i Torsten Michaelsen. Kroz izvedbe, urbane intervencije i instalacije istražuju angažirano djelovanje disperziranih i privremenih kolektiva. Izvodili su radove u brojnim institucijama Njemačke i Europe kao što su HAU u Berlinu, Kampnagel u Hamburgu, Mousonturm u Frankfurtu, Tanz im August u Berlinu. U 2017. primili su nagradu Tabori. U Zagrebu su 2006. osmislili participativni projekt aktivističkog radija “Radio Mamutica”, a 2013. radio-balet “Trojanski kolektiv” izveden u šoping centru Cvjetni, oboje u okviru manifestacije UrbanFestival u organizaciji BLOK-a. Članovi žive u Hamburgu i Frankfurtu.
stručni suradnici: Ratko Rakin (istraživanje), Ljubica Letinić / Studio Transsonica (glas i master zvuka), Vesna Vuković (prijevod)
kuriranje i produkcija: Ana Kutleša i Maja Blažević, Rebekka Heiling (asistentica)
protagonisti: Marija Čolig, Nikolina Rajković, Radovan Rakin, Draga Todorović, Vera Vitas
sudionici u istraživanju: Renata Veličan, Nikolina Rajković, Stipe Ćurković, Vanja Radosavljević, Romana Brajša, Bojan Mucko, Marijana Hameršak, Cyrille Cartier
dizajn vizuala: Nikola Križanac
Projekt je dio programa Muzej susjedstva Trešnjevka - živa baština koji financijski podržava Grad Zagreb. Program BLOK-a u 2025. podržava Zaklada "Kultura nova". Produkcija realizirana uz podršku Foundation for Arts Initiatives.
