Život umjetnosti br. 97: Umjetnost i društveni pokreti

IZDAVAČ: Institut za povijest umjetnosti

UREDNICE BROJA: Vesna Vuković, Ana Kutleša, Ivana Hanaček

SADRŽAJ:

Lidija Krienzer Radojević: Ograničeno kretanje kulturne proizvodnje

Mario Kikaš: Umjetnost linije ili o populizmu

Jelena Petrović: Društveni angažman u umjetnosti

Umjetnost u službi revolucije, nekoliko historijskih primjera: AKhRR, Oktobar, Diego Rivera, David A. Siqueiros i dr., Rote Gruppe, ARBKD, Njujorški klub Johna Reeda, Emory Douglas, Zemlja

Umjetnost u središte emancipacijske političke borbe / intervju s Jonasom Staalom

Vizualni prilog: Petja Dimitrova: "LET'S COLLECT/IVIZE PROGRESSIVE ACTIONS..."

Infrastruktura kulturna, djelovanje političko/ intervju s Canom Gülcüom

DIZAJN: bilić_müller studio

JEZIK: hrvatski/engleski

GODINA IZDANJA: 2015.

CIJENA: 40 kn

"Postavljajući si neka osnovna pitanja, kao što su: kako to da društveno angažirana umjetnost cvjeta u doba kad je društveni projekt doživio propast, ili: kako to da umjetničke prakse sve više preuzimaju političku agendu, ili: kakav je odnos između socijalnih praksi i propadanja društvene infrastrukture, uviđamo nužnost inzistiranja na historijskoj specifičnosti suvremenih društveno angažiranih praksi, kao jedinom ispravnom polazištu za njihovu analizu i valorizaciju.

Koncepti pravedne preraspodjele, solidarnosti, jednakosti, zajedničkog dobra itd., koji glasno odzvanjaju umjetničkim svijetom, povezani su prije svega s lijevom političkom opcijom, koja je danas rasuta u čitav niz mikroformacija, dok snažne, nadnacionalne radničke, socijalističke, komunističke partije nema, kao ni progresivnih sindikalnih udruženja. Postojeće su lijeve političke formacije slabe, nevidljive i lokalno ograničene. Ukratko: lijeva opcija je u političkom polju nepostojeća. Što u okolnostima globalne ekonomske krize, krize demokracije i izostanka centraliziranog društvenog pokreta s konzistentnom i jasnom političkom artikulacijom uopće znači angažirani umjetnik-individualac koji operira u elitnom polju kulturne proizvodnje usmjerene na privilegirane, visoko obrazovane članove društva, jedno je od ključnih pitanja Života umjetnosti koji držite u ruci. Kako bismo uopće mogli misliti prevladavanje ovakve ograničene pozicije, potrebno je sagledati je analitički, svjesni da odgovor treba tražiti u suvremenim proizvodnim odnosima, ali i na pozadini historijske perspektive.

Nadamo se da će biti poticaj za raspravu koja se tek mora dogoditi i koja će u govor o (društveno angažiranoj) umjetnosti nanovo uvesti ključnu lekciju koju izvodimo iz povijesti radikalne umjetnosti: nijedna umjetnička gesta – sama po sebi – ne može biti intrinzično radikalna."

(iz uvodnika)

Časopis se može nabaviti na Institutu za povijest umjetnosti, Bibliofilu, Muzeju za suvremenu umjetnost, Orisu i Laubi.

Više o časopisu možete pronaći na ovom linku

Časopis izdaje Institut za povijest umjetnosti. Prilozi za ovaj broj proizašli su iz [BLOK]-ovog programa Mikropolitike.